KAKO NAS SLUŠATI PUTEM DAB+


Eksperimentalno odašiljanje radijskih programa u digitalnoj DAB+ tehnologiji vrši se s odašiljača Sljeme, Mirkovica, Učka, Ivanščica i Belje "Đuro Podboj".

Područje pokrivanja obuhvaća Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku i Međimursku županiju, dio Karlovačke i dio Sisačko-moslavačke županije te Primorsko-goransku i Istarsku županiju, kao i Osječno-baranjsku, dio Vukodarsko-srijemske i dio Požeško-slavonske uz doseg od preko 3 milijuna stanovnika.


Oznaka: Antena Zadar
Nakladnik: ANTENNA d.o.o.
Mreža: DAB.MUX1, poz. 17
Parametri: DAB+: Modulation QPSK; Code rate 1/2

LokacijaKanalFrekvencija [MHz]
BELJE "ĐURO PODBOJ"8C199,36
IVANŠČICA9C206,352
SLJEME9C206,352
UČKA11C220,352
VIDOVA GORA (BRAČ)10A209,936


Dostupnost DAB+ radija možete provjeriti na karti dostupnosti signala za mrežu DAB.MUX1.



NAJČEŠĆA PITANJA O DAB+



Koja je prednost digitalnog radija u odnosu na FM radio?
DAB+ platforma omogućuje odašiljanje više sadržaja (programa) i uvodi nove prateće usluge. Zvuk je bez šumova, a kvaliteta mu ovisi o ulaznim parametrima odnosno brizini kodiranja. Kod pretežno govornih programa može se koristiti manja brzina, a za programe s npr. klasičnom glazbom veća brzina kodiranja što donosi i veću kvalitetu zvuka. Od pratećih usluga tu su razni tekstualni (vijesti, najave, EPG..) i grafički sadržaji (coveri albuma, fotografije) te mogućnost emitiranja web sadržaja, prometnih informacija, prognoza i sl.


Kako se može slušati digitalni radio?
Za prijam digitalnog radija potrebno je nabaviti DAB+ prijamnik. Na europskom tržištu postoji preko 500 modela prijamnika s cijenama od oko 150 kn naviše.

Za prijam digitalnog radija u automobilima neki proizvođači nude DAB+ prijamnike kao dio standardne opreme ili kao dodatnu opremu. Za ostale automobile mogu se nabaviti adapteri koji omogućuju prijam spajanjem na postojeće FM prijamnike.


DAB+ prijamnici
Tržište DAB+ prijamnika u Europi je vrlo razvijeno. Prema podacima WorldDAB.org do sredine 2017. godine u Europi i svijetu je prodano nešto manje od 60 milijuna DAB prijamnika, a cijene im se kreću od 15 eura naviše. Postoji preko 500 modela prijamnika od običnih stolnih bez displaya do naprednih s color displayom sposobnim za prikaz svih DAB+ mogućnosti. Većina proizvođača automobila već serijski ugrađuje DAB+ kompatibilne radio prijamnike u svoje modele namijenjene tržištima na kojima je DAB+ u regularnom radu. Za one automobile koji imaju klasični analogni radijski prijamnik nude se i tzv. DAB+ autoadapteri koji omogućuju prijem digitalnog signala na FM prijemnicima.


DAB+ programi i odašiljači
Ovdje možete naći popis programa koji se odašilju u DAB+ tehnologiji i kartu odašiljača.


Što je DAB i čemu služi
DAB (engl. Digital Audio Broadcasting) je sustav za radiodifuziju visoko kvalitetnih digitalnih audio i video programa te podatkovnih usluga za mobilni, prijenosni i fiksni prijam putem zemaljskih odašiljača, a definiran je normom ETSI EN 300 401. Međutim, DAB je prvenstveno platforma za digitalni radijski program i predstavlja najveći napredak u tehnologiji radija od uvođenja FM stereo tehnologije. Omogućuje slušateljima prijem zvuka bez smetnji i potencijal za veći izbor programa i dodatnih usluga. DAB standard je krenuo kao dio europskog istraživačkog projekta Eureka 80-ih godina prošlog stoljeća. Norveška broadcasting korporacija je prva krenula s eksperimentalnim emitiranjem DAB kanala polovicom 1995. godine, a malo iza toga s emitiranjem kreću i britanski BBC te Švedski radio.

2007. godine standard je unaprijeđen u tzv. DAB+ koji ima napredniji sustav kodiranja audio sadržaja (HEAACv2) te napredniji sustav zaštite od pogrešaka što ga čini dvostruko efikasnijim, robusnijim i otpornijim na pogreške uslijed utjecaja prijenosnog medija. DAB+ se danas koristi u većini Europskih zemalja gdje je implementiran neki od DAB standarda.

Digitalni radio omogućuje slušateljima dostupnost multimedijalnog sadržaja i usluga bilo u automobilu bilo na fiksnim digitalnim radijskim prijamnicima. Na modernim DAB+ radijskim prijamnicima moguće je preko zemaljskog odašiljanja primati tekstualne, grafičke, slikovne i video podatke vezane uz audio sadržaj kao što su: naslovnice albuma, komentari uz npr. sportske prijenose, podaci o pjesmi i izvođaču, elektronski programski vodiči i drugo.


Tehničke značajke DAB+ sustava


Kodiranje audio sadržaja u DAB+ sustavu
Za kodiranje audio sadržaja u DAB+ koristi se tzv. High Efficiency Advanced Audio Coding v2 (skraćeno HE-AACv2) kodek. Poznatiji je kao MP4 ili AAC+ i definiran je u normi ETSI TS 102 563. HE-AAC v2 je posljednjih godina postao sinonim za kvalitetni audio kodek u većini multimedijalnih sustava pa tako i DAB+ sustavu. Omogućuje emitiranje iste ili bolje subjektivne kvalitete zvuka pri manjim brzinama prijenosa. Većim stupnjem kompresije zvuka omogućuje do tri puta veći broj audio komponenata programskog sadržaja u odnosu na MP2 kodek koji se koristi u osnovnom DAB-u. Uvođenjem DAB+ standarda novi DAB+ prijamnici moraju biti unazad kompatibilni što znači da moraju podržavati i dekodiranje MP2 sadržaja u okviru DAB-a. Osnovni AAC algoritam dolazi u više varijanti ovisno o namjeni: AAC-LC; HE_AAC (SBR); HE-AACv2 (PS).

Karakteristike prijenosnog signala
DAB je kompletno sinkroni sustav od trenutka multipleksiranja DAB toka podataka do odašiljanja podataka (sadržaja). Brzine prijenosa sadržaja su konstantne i uvijek su višekratnik od 8 kbit/s, a konstantni su i vremenski odsječci u kojima se prenosi sadržaj.

DAB, odnosno DAB+ za odašiljanje koristi VHF III frekventno područje od 174 do 240 MHz. Širina kanala je 7MHz koji se dijeli na 4 DAB bloka čime se unutar jednog VHF kanala dobiva 4 DAB kanala (npr. 12A, 12B, 12C i 12D). Svaki blok je širine 7/4MHz to jest 1.75MHz, od čega se koristi 1.536MHz, a ostatak je zaštita od susjednih kanala.
Zbog osnovnog zahtjeva za mobilni prijam, za DAB se koristi metoda moduliranja s više nosioca, takozvani OFDM - Orthogonal Frequency Division Multiplexing. Osnovni princip rada je jedan brzi tok podataka podijeliti u više paralelnih tokova male brzine i svaki modulirati na sa svoj podnosilac. Time se duljina simbola povećava tako da bude dulja od trajanja tzv. ehoa, odnosno reflektirajućih signala. OFDM daje odličnu spektralnu efikasnost jer minimizira razliku u frekvenciji između pojedinih nosioca dozvoljavajući određeno kontrolirano preklapanje bez interferencije (ortogonalnost). Učinkovita upotreba spektra se dakle postiže preplitanjem više programskih signala i, dodatno, posebnom značajkom ponovne upotrebe frekvencije, odnosno korištenjem više odašiljača koji odašilju iste multiplekse na istoj frekvenciji. Navedena značajka je poznata pod engleskom nazivom Single frequency Network (SFN), koristi se također i u televizijskog digitalnoj radiodifuziji (DVB-T, T2).
Podnosioci se moduliraju uz primjenu diferencijalne diskretne modulacije faze (DQPSK – Differential Quadrature Phase-Shift Keying) s pomakom ?/4. Diferencijalno označava da demodulator ne treba imati referentnu fazu pa je stoga olakšana demodulacija, a ?/4 znači da se koriste dvije identične QPSK konstelacije rotirane međusobno za 45° što pak smanjuje dinamiku signala jer vektor nikad ne prolazi kroz nulu. Produkt broja podnosioca i razmaka između njih (1/T) je uvijek isti i daje totalnu širinu kanala kod DAB-a koja uvijek iznosi 1.536 MHz.
Više programa nakon kodiranja i multipleksiranja zajedno tvore jedan tok podataka koji se naziva ''Ensemble“ ili multipleks. Tok podataka koji ulazi u DAB modulator, odnosno odašiljač, naziva se ETI (Ensemble Transport Interface) i on služi za distribuciju u DAB mreži. ETI okvir počinje zaglavljem (header) koji sadrži informacije o konfiguraciji toka. Iza toga slijedi FIC (Fast Infromation Channel) namijenjen za automatsku konfiguraciju prijamnika, pa zatim glavni tok podataka (MSC – Main Service Channel) s potkanalima.
Unutar ETI toka potkanali koji nose sadržaj prenose se sinkrono i bez FEC zaštite koja se dodaje unutar DAB modulatora. Sinkroni prijenos znači da im je redoslijed uvijek isti, kao i brzina prijenosa unutar potkanala. Ukupna brzina prijenosa kod ETI signala je 2.048 Mbit/s (E1), a od toga je korisni sadržaj između 1.2 i 1.73 Mbita/s. ETI signal je predviđen za prijenos na sinkronim E1 distribucijskim mrežama. Međutim takav način prijenosa je osjetljiv jer čak i vrlo kratki prekidi u distribucijskom lancu mogu uzrokovati da odašiljači isključe svoje signale i to može pokrenuti ciklus oporavka koji traje nekoliko sekundi. Stoga je 2009. razvijena dodatna vrsta distribucije; tzv. EDI protokol (Encapsulation of DAB Interfaces). Temelji se na ETSI TS 102 821 standardu koji definira enkapsuliranje ETI logičkih okvira u EDI pakete.
EDI se temelji na „open source“ DCP protokolu i prema tome osigurava robusnu isporuku preko IP mreža pogođenih zagušenjem i ograničenim gubitkom paketa. Može se konfigurirati za upravljanje funkcijom ponovnog slanja te za rad preko unicast i multicast UDP/IP.

Brzine prijenosa DAB sustava

Podaci se unutar DAB-a prenose u takozvanim prijenosnim okvirima. DAB multipleks može odašiljati 2432 kbit/s. Dio kapaciteta se troši na sinkronizacijski kanal, a ostatak na Main Service Channel (ukupno 2.304 Mbit/s) i Fast Information Channel (ukupno 96 kbit/s). Strukturu DAB prijenosnog okvira čini ukupno 77 OFDM simbola, od toga 72 OFDM simbola u MSC kanalu nose 55296 bita uključujući i zaštitu, što odgovara ukupnom kapacitetu od 2.304 Mbit/s. Kapacitet od 55296 bita u svakom periodu od 24ms organiziran je u tzv. jedinice kapaciteta (CU – Capacity Units) svaka veličine 64 bita. MSC uvijek nosi 864 CU u trajanju od 24ms. Kako svaka audio ili podatkovna komponenta može imati različit stupanj zaštite od pogrešaka, nije moguće definirati fiksnu brzinu prijenosa DAB sustava. Stoga se kapacitet multipleksa najčešće računa preko zauzetosti CU. Brzina toka pojedinih komponenata programskog sadržaja (zvuk, podaci) u multipleksu ovisi o omjeru zaštitnog koda.
Kapacitet multipleksa (ensemble) ovisi o brzini toka ulaznih komponenti i primijenjenom stupnju zaštite. U tablici ispod je prikazan mogući broj audio programskih sadržaja unutar DAB+ multipleksa ovisno o primijenjenom EEP nivou zaštite za tipične ulazne audio tokove podataka.
023/777-888    091/6666-888    0800 9722